Riječka novovalna scena na trostrukom box setu – u pripremi je kompilacija bendova koji su krajem 70-ih i 80-ih obilježili najzanimljiviju glazbenu scenu u državi.

Novi val i punkerski pokret obilježili su Rijeku više nego bilo koji drugi grad u Hrvatskoj i posljedice 'subkulturne revolucije' osjete se i dan danas, ponajviše u alternativnoj kulturi grada, ali i u drugim sferama gradskog života, pa i u politici. Alternativa je u Rijeci postala 'gradski folklor' koji se djelomično financira iz proračuna, koji se 'brendira' i služi kao mamac turistima i koji, napose, još uvijek privlači sasvim pristojan broj klinaca. Rijeka je zbog ukorjenjenosti alternativne kulture u identitet grada prepoznatljiva u čitavoj državi, pa i šire. Glazba je, naravno, najbitniji dio te priče – riječka je scena vrlo vitalna još od 60-ih godina, vremena plesnjaka i 'frikova', a pojavom punka 1977. godine doživljava svoj procvat.

Prvi punk bendovi u državi, Paraf i Termiti, nastali su upravo u gradu na Rječini, a blizina i dobre prometne veze sa zapadom svakako su utjecali na pravovremeni odgovor na glazbena događanja u Velikoj Britaniji. S druge strane, siva svakodnevnica industrijskog grada bila je bogat izvor inspiracije za mlade buntovnike.
Povodom 30-te obljetnice punka koja se obilježava u čitavom svijetu, izdavačka kuća Dallas records priprema trostruki box set posvećen upravo riječkoj sceni. Na kompilaciji će se, kako se planira, naći pjesme bendova koji su djelovali u ključnim godinama krajem 70-ih i tijekom 80-ih. Uz spomenute Parafe i Termite, valja spomenuti Let 2 iz kojeg je nastao Let 3, zatim grupe Strukturne ptice, Grč, Grad, Mrtvi kanal, Idejni nemiri, Ogledala, Kaos, Umjetnici ulice, Istočni izlaz, Protest, Fit, Xenia, Cacadou Look, Denis i Denis, Zadnji, Transmisia...

Kompilacija će nositi ime 'Riječki novi val', a na njoj bi trebale biti punopravno zastupljene i grupe koje su bile poznate u čitavoj bivšoj državi i bendovi koji nikada nisu prešli lokalne okvire i koji su odsvirali tek nekoliko koncerata u svojoj karijeri. Dok neki od spomenutih bendova imaju službena izdanja i albume, nekima će ovo biti prvo pojavljivanje na ‘ozbiljnom’ nosaču zvuka za renomiranu izdavačku kuću.

Naravno, cilj je napraviti zaokruženu glazbenu priču iz Rijeke koja bi trebala obuhvatiti sve izvođače koji su na neki način ostavili trag u stvaranju prepoznatljive i, po mišljenju mnogih, za Hrvatsku unikatne glazbene scene.
Također, planirano je u ovaj projekt, osim samih izvođača, uključiti i fotografe, novinare te druga istaknuta lica sa scene iz toga doba. Nosače zvuka trebala bi pratiti i bogata knjižica s informacijama o svakom izvođaču, tematskim tekstovima te originalnim fotografijama najpoznatijih rock fotografa koji su svojim objektivom stvorili 'dokument vremena'.

Većina bendova koji su obilježili vrijeme riječkog novog vala danas više ne postoji, a u nekakvom originalnom obliku opstao je samo Grad. Let 3 je ‘mutirao’ iz nekih od bendova iz tog perioda (Damir Martinović Mrle bio je član Termita i Strukturnih ptica, Prlja je pjevao u Umjetnicima ulice i Strukturnim pticama), ali dobar dio muzičara koji su sudjelovali na tadašnjoj sceni i danas se bavi glazbom. Valja napomenuti i to da, iako kompilacija nosi zajednički nazivnik novog vala, svi bendovi nisu bili žanrovski ujednačeni. Bilo je tu i klasičnih punk bendova i grupa koje su otvoreno pretendirale zaplivati pop vodama, kao i beskompromisnih art rock bendova s pomalo hermetičnim koncepcijama.

Jedan od aktivnih protagonista tog vremena bio je i riječki filmski redatelj Bernardin Modrić koji je ‘svoju priču’ o sceni ovjekovječio u jedinstvenom dokumentarcu ‘Ritam rock plemena - od Uragana do Urbana’.
- Scenu nije činila samo muzika iako je ona, naravno, bila pokretač. To je jednostavno bio stil života. U prvom redu su naravno bili glazbenici koji su taj stav živjeli, u drugom redu bili su likovnjaci, dizajneri i slično, a u trećem smo bili mi snimatelji, fotografi i filmaši. Što se tiče muzike, posebnost je bila u činjenici da ti ljudi nisu bili ‘fejkeri’, nije bilo šminke i foliranja, zbog čega vjerojatno nisu bili medijima zanimljivi poput bendova iz Zagreba ili Beograda. Riječani su uvijek bili pomalo zatvoreni u sebe, ali su zato imali svježinu. Bendovi su jednostavno htjeli isfurati svoj film i izbaciti to iz sebe bez kalkulacija o tome hoće li to trajati mjesec, godinu ili pet godina - ističe Modrić. U sjećanju su mu, kaže, najviše ostali koncerti Termita u Kvarneru te koncert ‘velike četvorke’ u čitaonici na Trsatu na kojem su nastupili Azra, Prljavo kazalište, Pankrti i Parafi.
- Pankrti i Parafi su jednostavno ‘pojeli’ i Azru i Kazalište – prisjeća se Modrić i dodaje kako po njegovom sudu u Rijeci još uvijek ima duha tog vremena, pogotovo po pitanju šarolikosti i kvalitete riječke glazbene scene.

Inače, u financiranje projekra uključio se i Grad Rijeka koji je za to namijenio 50 tisuća proračunskih kuna, a u pojašnjenju ove odluke stoji da je riječka scena dio identiteta grada. Institucionaliziranje nečega što je ne tako davno bilo subverzivno i revolucionarno, naravno, nije samo riječki ekskluzivitet, ali, u svakom slučaju, gradonačelnik koji odlazi na koncerte Leta 3 tim činom, bez obzira na njegovu motivaciju, na ovoj ili onoj razini odašilja puno drugačiju poruku od gradonačelnika koji izjavljuje da je fan Thompsona ili sličnih izvođača. O tome da li su pozivanje riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela na rockerski identitet Rijeke i odlasci na koncerte njegovi stvarni afiniteti ili tek demagoško dodvoravanje mlađim biračima dalo bi se debatirati, ali jedno je neosporno - ovakvim se izborom izražava i politički stav i urbani svjetonazor te daje institucionalni ‘blagoslov’ nečemu što je prema konzervativnim shvaćanjima nekonvencionalno, pa čak i nepoželjno. U svakom slučaju, to pokazuje da gradonačelnik poznaje i uvažava specifičnost svojeg grada.

-Ta je scena nesumnjivo dio urbanog identiteta Rijeke čiji je značaj nemjerljiv ne samo po pitanju glazbenog razvoja grada i cijele države već po ukupnom kulturnom utjecaju koji je scena imala. Upravo iz tog raloga smo se i odlučili, na moje veliko zadovoljstvo, poduprijeti taj projekt jer će se na jednom mjestu naći tonski zapisi iz tog vremena što će biti vrijedno ne samo za ‘starije’ generacije koje su to proživjele već i za buduće naraštaje - ističe riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Dodaje kako taj dio urbaniteta, koji je po njegovom sudu u Rijeci i dalje iznimno značajan, treba i dalje poticati i to ne samo na glazbenom nego na širem kulturnom području.
Inače, Grad sufinancira brojne veće koncerte, festivale i alternativne projekte kao i seriju koncerata kojima se mladim i neafirmiranim bendovima omogućava javni nastup, a gradonačelnik za sljedeću godinu najavljuje i uređenje jednog atomskog skloništa u prostor namijenjen probama mladih glazbenika.

Kompilaciju bi trebao najaviti veliki koncert punk ‘prvoboraca’ Parafa i Termita koji će se ponovno okupiti za ovu prigodu. Koncert bi se trebao održati sredinom veljače, najvjerojatnije u Dvorani mladosti, a nastupit će i još neka imena nekadašnje glazbene scene.
Inače, pjevač prve postave Parafa Valter Kocijančić povukao se iz glazbeničkih voda već nakon prvog albuma te radi kao osnovnoškolski učitelj, dok pjevač Termita Predrag Kraljević Kralj, iako za život zarađuje kao pomorac, i danas nastupa kao kantautor, uglavnom samo u Rijeci, na marginama domaće glazbene scene.

Riječ kritičara:

Darko Glavan, jedan od najcjenjenijih i najpoznatijih glazbenih kritičara u Hrvatskoj, smatra kako većina bendova iz tog vremena ipak nije imala znatnijeg utjecaja na glazbena kretanja na širem području.
- Što se tiče te riječke rock scene sigurno je da bendovi poput Parafa ili Termita imaju značajno mjesto u glazbenoj povijesti i oni su, uz kasnije Let 3, zaista relevatni izvođači. Neki od bendova, poput Xenie i Cacadou Looka nisu nikada dosegli popularnost koja bi bila ekvivalentna njihovom talentu. Osnovni problem je što tih godina nije bilo klubova u kojima bi se nastupilo, a što je iznimno važno u razvoju samih bendova pa se njihov rad uglavnom svodio na svirke u mjesnim zajednicama, čekanje ‘Ri Rocka’ i tri do četiri neadekvatne demo snimke u pet godina. To je ipak premalo da bi se ostvarile ozbiljnije karijere. Riječka dominanta su Parafi, koji su bili ‘prvoborci’ ali su imali nesreću da su Pankrti bolje konkretizirali svoj rad, Termiti koji su uvijek pokušavali pomaknuti granice i biti što provokativniji, te naposljetku Let 3. Ostali bendovi, po mom mišljenju, nisu po značaju izlazili izvan riječkih okvira - smatra Glavan.

Ri Rock- najdugovječniji festival u Hrvatskoj

Rijeka je domaćin najdugovječnijeg rock festivala u Hrvatskoj, ‘Ri Rocka’, koji se u kontinuitetu organizira od 1979. godine. Festival je namijenjen prvenstveno mladim i neafirmiranim bendovima kojima je to jedinstvena prilika da izađu iz garaža i pokažu što znaju. Upravo na ‘Ri Rocku’ svoje prve nastupe imali su neki danas poznati riječki izvođači, a festival je vrlo popularan među mladim Riječanima. Ove godine nastupilo je više od 40 bendova, održavao se tri dana i pogledalo ga je više od tisuću posjetitelja. Sljedeće godine održat će se 30. ‘RiRock’.

Časopis Val

Glazbena i općenito alternativna scena Rijeke 70-ih i 80-ih godina uživala je veliku medijsku podrušku omladinskog časopisa Val, koji je za grad na Rječini imao onaj značaj kakav je na nacionalnom nivou imao časopis Polet. U Valu su stasali neki od riječkih novinara koji danas zauzimaju iznimno važna mjesta na hrvatskoj medijskoj sceni kao što su Edi Jurković ili Goran Ogurlić. Prema riječima redatelja Bernardina Modrića, koji je i sam pisao u Valu, taj je list mladima omogućavao slobodu i medijski prostor za njihove ideje.
- Mogao sam slobodno popljuvati neku predstavu ili pisati o filmu dok su drugi pisali o glazbi i slično. Današnjim bendovima nedostaje takva vrsta ‘vjetra u leđa’ jer primjerice u Rijeci, ali u ostatku Hrvatske, i sada ima puno dobrih izvođača koji nemaju adekvatan medijski tretman i potporu – smatra Modrić.
Val je prije nekoliko godina ponovno pokrenut, ali, na žalost, nije uspio dohvatiti nekadašnji značaj.

Dokumentarac o Zoffu

U pripremi je i kratki 15-minutni dokumentarac o Zoranu Štajduharu Zoffu, osebujnom riječkom glazbeniku koji nikad nije pristajao na kompromise i koji je s godinama postao ‘zaštitni znak’ Ri Rock scene. Kratki dokumentarac o frontmanu Grča, art rock benda s najdužim demo stažem na riječkoj sceni, snima mladi riječki filmaš Zoran Krema. Inače, Grč je popularnost stekao provokativnim scenskim performansima koji uključuju ‘mesarske egzibicije’, a iako su njihove pjesme objavljivane na audio kaseti za FV založbu i kompilaciji ‘Rijeka-Pariz-Teksas’, nikada nisu izdali službeni album.

Luka Benčić, Jasmin Đečević / Metro – RiRock.com, siječanj 2008.